Prikazani su osnovni pravci promjena nacionalnog kurikuluma za obvezno obrazovanje u kontekstu suvremenih društvenih promjena, pokazuje da pojava društva znanja višestruko utječe na razvoj obrazovanja i kurikuluma. Prvo, društvo znanja zahtijeva od obrazovanja da osigura višu razinu i novu kvalitetu obrazovanosti (nove kompetencije). Drugo, prodor tržišne logike u područje obrazovanja zahtijeva i od škola da budu produktivne i efikasne organizacije, čija se kvaliteta rada može izmjeriti. Stoga se naglasak počinje sve više stavljati na proizvod, tj. ishode (outcomes) obrazovanja te kroz njihovu standardizaciju osigurati željeni nivo njegove kvalitete. Treće, procesi globalizacije situiraju obrazovanje u globalan kontekst i « vežu» nacionalne obrazovne sustave s razvojnim tendencijama i postignućima u drugim zemljama. U tom su kontekstu poseban značaj dobile i temeljne kompetencije potrebne za život i rad u društvu znanja. Usredotočenost naše analize jest na prikazu i problemima teorijskog koncipiranja novih kompetencija definiranih u okviru OECD-va DeSeCo projekta (The Definition and Selection of Competencies: Theoretical and Conceptual Foundations) i rad u Working Group B « Key Competences» , koja djeluje kao radno tijelo Europske komisije. Činjenica da su navedeni projekti razvijani u razvijenim zemljama, i za razvijene zemlje otvara pitanje koliko će obrazovanje za nove kompetencije biti dostupno socijalnodepriviranim slojevima (migrantima, nezaposlenima, grupama s niskim ekonomskim statusom, itd.) a posebno manjerazvijenim zemljama. Uz teorijske probleme koncipiranja novih kompetencija te probleme njihove operacionalizacije u nacionalnim kurikulumima, spomenute socijalne konzekvence također predstavljaju otvorena pitanja koja stoje pred teorijskim i znanstvenim analizama. Navedene promjene u području kurikuluma rezultirale su pojavom novog modela nacionalnog kurikuluma, tj. kurikuluma koji se zasniva na reguliranju i kontroli obrazovnih ishoda (kompetencija učenika). Pored evidentnih pomaka u razvoju obrazovanja, analiza je ukazala i na niz obrazovnih i socijalnih problema što ih generira novi tip kurikuluma i prateći sustav eksterne evaluacije (pretjerana standardizacija obrazovnih ishoda, redukcija nacionalnog kurikuluma na pripremanje za nacionalne ispite, produbljivanje socijalnih razlika između škola koje postižu dobre rezultate na nacionalnim ispitima i onih što postižu slabije rezultate, i slično).
展开▼
