Kult bo?ice Rome u rimskoj provinciji Dalmaciji

摘要

Godine 42. pr. Kr. senatskom odlukom Cezar je deificiran, te je time postao prvi Rimljanin koji je posmrtno ?tovan kao dr?avni bog. U ?tovanje kulta Bo?anskog Julija (Divus Iulius) uklju?ena je i Dea Roma, personifikacija Rimske Republike. Oktavijan je uvidio vrijednost Cezarove deifikacije kao autorizaciju svoje snage, a pojavljivanje kometa (sidus Iulium) na Cezarovim pogrebnim igrama interpretirao je kao du?u Bo?anskog Cezara. Unato? Augustovoj odredbi o uklju?ivanju Rome u kult, anti?ki pisci u svojim djelima izostavljaju bo?icu, vjerojatno smatraju?i njezinu ulogu sekundarnom, pripisuju?i cijelu prirodu ?tovanja caru. U zapadnim provincijama Rimskog Carstva prije nije postojala tradicija kulta bo?ice Rome kao u gr?kim zemljama, te se bo?ica pojavljuje poglavito kao simbol cijeloga Rimskog Carstva. ?tovanje kulta bo?ice Rome bilo je organizirano kao dio carskoga kulta, a najraniji hram na na?em podru?ju podignut joj je u koloniji Pola. Arheolo?ki ostatci iz Oneja, Ekva, municipija Bistuensi i Dokleje svjedo?e o organiziranom ?tovanju njezina kulta na podru?ju rimske provincije Dalmacije.