Predstavljene su odredbe Ustava Srbije kojima se ure?uje polo?aj crkava i vjerskih zajednica te ostvarivanje vjerskih sloboda u modernoj srbijanskoj dr?avnosti, uklju?uju?i i ustavne akte relativno dugih razdoblja kada je Srbija bila uklju?ena u razne oblike jugoslavenskih zajednica. Kompletni proces donošenja Ustava smješten je u širi društveno-povijesni kontekst iz kojega se mogu sagledati napori srbijanske politi?ke i intelektualne elite da tijekom skoro dva stolje?a prona?u najbolji dr?avni oblik koji ?e se temeljiti na demokratskim principima i omogu?iti stalni ekonomski uspon i kulturni razvitak. Analizom originalnih ustavnih tekstova nedvosmisleno je potvr?en neprekidni napredak vjerskih sloboda, koji se kretao od elementarne mogu?nosti za prakticiranje vlastite religije, preko utvr?ivanja dr?avnoga polo?aja Srpske pravoslavne crkve i prava drugih vjeroispovijedi na potpuno slobodno i zašti?eno djelovanje do usuglašavanja ustavnih odredaba u toj osjetljivoj oblasti s najva?nijim dokumentima me?unarodnoga prava i praksom Europske unije. Poduzetim istra?ivanjem ustavnih dokumenata i konkretnih uvjeta u kojima je djelovala srbijanska dr?ava samostalno ili u zajednici s drugima prikazan je jedan od najva?nijih razdoblja srbijanske povijesti, na po?etku kojega je despotija zasnovana na orijentalnim vrijednostima i bez institucionalnih mehanizama da zaštiti osnovno pravo pojedinca na ?ivot, a na kraju neovisna dr?ava opredijeljena da, slijede?i najbolje demokratske tradicije, svoju budu?nost gradi u okviru Europske unije.
展开▼
