Geneti?ki modificirane biljke – bioeti?ki pristup

摘要

Biotehnologija, geneti?ki in?enjering, transgeni ili geneti?ki modificirani organizmi (GMO) izazivaju brojne kontroverze ?irom zemljine kugle u posljednjih dvadesetak godina. Znanstvene studije o produkciji i upotrebi GMO-a, premda nemaju jednozna?an aksiolo?ki predznak niti nude simplificirane odgovore na iskazane dileme, pokazuju da GM hrana donosi mogu?i rizik po ljudsko zdravlje, ?tetan utjecaj na okru?enje i generalno pogor?anje kvalitete poljoprivrednih kultura. Ovome treba dodati i klasi?na bioeti?ka pitanja u vezi s potencijalno nenadoknadivom ?tetom koju sada?njoj, ali i budu?im generacijama, mo?e donijeti na ovakav na?in izmijenjeno biolo?ko naslje?e. Implementacija ove, kako je njeni pobornici nazivaju, najbr?e usvojene biljne tehnologije u modernoj historiji ?ovje?anstva, ugro?ava, sa socijalne strane gledano, tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju i produbljuje i onako veliku dru?tvenu nejednakosti izme?u bogatih i siroma?nih farmera. Evidentne su, tako?er, intervencije velikih dr?ava i biotehnolo?kih kompanija prilikom dono?enja ili korigiranja odgovaraju?ih zakona i uredbi o GMO-u, koje, iako deklarativno nagla?avaju op?e potrebe i zajedni?ku dobrobit, ustvari (ne)vje?to prikrivaju vlastite partikularne interese. Analize mnogih znanstvenika i bioeti?ara, kona?no, pokazuju da teza da ?e ?genska revolucija” rije?iti problem gladi u svijetu jednostavno nije dokazana u protekla dva desetlje?a.