?tovanje Libera, rimskog boga koji je najpoznatiji kao za?titnik vina i vinarstva, aje u potpunosti izjedna?en s gr?kim Dionizom (Bakhom), bilo je ra?ireno diljem anti?koga svijeta. Autor u ?lanku opisuje i analizira materijalne tragove ?tovanja kulta Libera u Seniji. Iz teksta natpisa koji u spomen na svoju majku Gaviju Maksimu postavljaLucije Gavije Optat, doznajemo o ure?enju Liberova sveti?ta, a ulomak posvetnog natpisa svjedo?i o njegovu pro?irenju. Me?u spomenike koji se mogu povezati sa ?tovanjem Libera autor ubraja i nalaz mramorne kompozicije u kojoj je sredi?nje mjesto zauzimao prikaz mladi?a s naramkom ispunjenim raznim vo?em. Liberov hram nalazio sesjeveroisto?noj periferiji anti?koga grada, na prostoru dana?njega Copi?eva naselja, gdje su godine 1997. slu?ajno otkriveni njegovi zidovi. Hram u kojem su se obavljali misti?ni obredi Liberovih vjernika, obnavlja se tijekom 2. st., a na temelju arheolo?kih nalaza te u kontekstu razvoja dru?tveno-povijesnih zbivanja u Seniji, autor zaklju?uje dafunkcija hrama prestala koncem 4. ili tijekom 5. st., kada su u njemu izvr?eni pokopi kasnoanti?kih stanovnika Senije. Tada su tradicije toga kultnog prostora nestale pa je logi?na pretpostavka da je hram nasilno poru?en u obra?unu kr??ana s poganskim religijama. Tijekom urbanisti?kog razvoja anti?ke Senije na sjeveroisto?noj periferiji grada formirani su vrtovi i terase na kojima su postojali uvjeti za podizanje vinograda i uzgoj vinove loze. U 14. st. vi?e dokumenata svjedo?i o postojanju vinograda senjskih gra?ana na gradskoj periferiji i o proizvodnji senjskog vina, ?ija je prodaja odredbama Senjskog statuta iz godine 1388. favorizirana u odnosu na ono uvozno. Prema mi?ljenju autora bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom srednjovjekovnih gra?ana grada Senja po?iva na tradicijama nastalim u anti?ko doba. U tom je kontekstu vrlo zanimljiv i renesansni prikaz maloga Dioniza uokvirenog bujnom vinovom lozom na kamenom reljefu koji je bio za?titni znak (grb) pojedinca ili udruge vinogradara, proizvo?a?a i trgovaca vinom u srednjovjekovnom Senju.
展开▼