Profesionalne bolesti ?esto su kroni?nog progresivnog tijeka te u pravilu zna?ajno umanjuju radnu sposobnost i op?u kvalitetu ?ivota oboljele osobe, produljuju razdoblje bolovanja, ?esto dovode do gubitka posla ili ranog umirovljenja i predmetom su radni?kih tu?bi za naknadu ?tete. Cilj ovoga rada bio je istra?iti u?inke prijave profesionalne bolesti na radni status hrvatskih radnika u desetogodi?njem razdoblju. U istra?ivanje je bilo uklju?eno 95 bolesnika kod kojih je dijagnosticirana profesionalna bolest u ambulanti medicine rada i sporta iz Zagreba u razdoblju 2005.-2014. Istra?ivanje je uklju?ivalo pregled arhiviranih podataka u kartoteci ambulante i telefonsku anketu kojom su prikupljeni podatci o radnom statusu bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti. Najni?a dob u kojoj je profesionalna bolest dijagnosticirana u ?ena bila je 20 godina i 22 godine u mu?karaca, a najkra?i radni sta? do utvr?ivanja profesionalne bolesti iznosio je jednu godinu za oba spola. Naj?e??e dijagnosticirane profesionalne bolesti bile su sindromi prenaprezanja na rukama, naro?ito sindrom karpalnog tunela. Uz tekstilne radnike-?iva?e, ta je bolest naj?e??e utvr?ena na radnim mjestima s uredskim poslovima koji uklju?uju rad na ra?unalu. Kod 59 ispitanika (62 %) do?lo je do promjene radnog statusa nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti. Nakon priznavanja profesionalne bolesti 36 ispitanika (38 %) ostalo je zaposleno, 12 (13 %) bilo je nezaposleno, a 47 (49 %) je umirovljeno. Postupcima profesionalne rehabilitacije bilo je obuhva?eno 5 ispitanika (5 %). Udio nezaposlenih ispitanika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti bio je zna?ajno ve?i u razdoblju 2010.-2014. u odnosu na razdoblje 2005.-2009. [9 od 43 (21 %) prema 3 od 52 (6 %), P.
展开▼
