?estogodi?nju gimnaziju u Senju osnovao je 1725. car i kralj Karlo VI. na poticaj senjsko-modru?kog biskupa Nikole Pohmajevi?a. Povjerena je pavlinima, ali su je 1786. predali franjevcima tek 1783. osnovane Hrvatsko-primorske pokrajine. Franjevci su u nastavi morali slijediti dr?avni nastavni program "Ratio educationis" iz 1777. godine. On zna?i prekid s isusova?kim gimnazijskim programom u Habsbur?koj Monarhiji. Senjski franjevci su ga mogli prihvatiti ve? 1786. i obavljati do 1788. godine. Tada su napustili samostan jer su potkraj 1787. u samostan smje?teni vojnici. Od 1791. do 1800. opetsigurno vode gimnaziju, ali po novom nastavnom programu u ugarskom dijelu Habsbur?ke Monarhije "Educatio nationalis" (1793.) koji usvaja stavove prosvjetiteljstva i tra?i pou?avanje u njema?kom jeziku. Budu?i da je senjsko-modru?ki biskup Ivan Krstitelj Je?i? (1789-1833) g. 1802. tra?io od franjevaca da napuste svoj samostan da on u njemu mo?e otvoriti sjemeni?te i visoku bogoslovnu ?kolu, oni su 1807. oti?li iz Senja. Njihov napor da zadr?e svoj samostan mo?da nije sprije?io rad na gimnaziji od 1800. do 1807., gdje su od 1806. trebali slijediti drugu nastavnu osnovu "Ratio educationis" kojatra?i u?enje latinskog i ma?arskoga jezika. U Senju to nije provedeno, ve? se i nadalje u?io njema?ki jezik.
展开▼
