Poveznice Vjenceslava Novaka s ?e?kom bile su vi?estruke, a najva?nija je njegovo ?e?ko porijeklo po ocu koji se iz Hradeca Králové doselio u Senj, a koje je vidljivo i u njegovom imenu koje je izvorno glasilo Václav, ?to je ?e?ki oblik imena Vjenceslav. Druga va?na poveznica Novaka i ?e?ke je ?injenica da je od 1884. do 1887. studirao na Konzervatoriju u Pragu, ?to je o?ito imalo utjecaja na njegovo stvarala?tvo jer se radnja dva Novakova romana, Pavao ?egota (1888.) i Dva svijeta (1901.) djelomi?no odvija u Pragu. Novak u romanu Pavao ?egota prikazuje ?ivot nadarenoga seoskog mladi?a Pavla ?egote koji odlazi u Prag studirati prirodne znanosti te se ondje ?eni Pra?ankom Lorom.Time Novak u hrvatsku knji?evnost uvodi motiv ljubavne veze izme?u hrvatskih studenata u Pragu i doma?ih djevojaka. ?est motiv romana je ?e?ko pivo koje pridonosi dobrom raspolo?enju me?u hrvatskim studentima, ali izaziva i sva?e. Novak u ovom romanu donosi i opise Praga, posebno dijelova uz rijeku Vltavu.U romanu Dva svijeta glavni lik je Amadej Zlatani?, glazbeni genij iz maloga hrvatskog grada ?iji talent otkriva mjesni glazbenik ?eh Jan Jahoda. Njegovom zaslugom Amadej odlazi na Konzervatorij u Prag. Novak time vjerojatno prvi u hrvatskoj knji?evnosti pi?e o ?e?kim glazbenicima doseljenima u Hrvatsku, a spominje i doga?aje u ?e?koj 1848. Dokumentarno najvredniji dio romana je opis praizvedbe oratorija Stabat mater Antonína Dvo?áka kojom je ravnao sam autor. Oba romana prevedena su na ?e?ki – Pavao ?egota 1925. pod naslovom Svět volá - mo?e ?eká (Svijet zove – more ?eka), a Dva svijeta 2015.
展开▼
