Koje su glavne zada?e obrazovanja?

摘要

Polo?aj obrazovanja u dru?tvu nije neovisan o mi?ljenju javnosti o tome ?to obrazovanje treba pru?iti pojedincu i dru?tvenoj zajednici.1 Naime, uz humanisti?ki cilj obrazovanja koji podrazumijeva svestrani (cjeloviti, harmonijski) ili samoostvaruju?i razvoj osobe2 ?esto se nagla?ava dru?tvena, politi?ka i ekonomska svrha obrazovanja. Tako obrazovanje, primjerice, ima va?nu ulogu u osiguravanju gospodarskog i dru?tvenog napretka i pobolj?anju raspodjele dohotka.3 Osim toga, obrazovni se sustav promatra i kao agent dru?tva kojemu je jedna od glavnih uloga preno?enje normi i vrijednosti koje pridonose o?uvanju stabilnog politi?kog sustava.4 Iako relevantna literatura obiluje teorijskim radovima u kojima se spomenuti pristupi detaljno analiziraju, uo?ava se nedostatak empirijskih istra?ivanja o tome kako pojedinci percipiraju va?nost pojedinih zada?a obrazovanja te koji ?imbenici odre?uju njihova stajali?ta. Posebno je va?no ispitati mi?ljenje odgojitelja i nastavnika o glavnim zada?ama obrazovanja jer oni utje?u i na oblikovanje obrazovnih politika i pedago?kih praksi. Stoga je provedeno kvantitativno istra?ivanje na uzorku odgojiteljica u Gradu Zagrebu (N = 481). Cilj je ustanoviti ?emu odgojiteljice daju prednost kada je rije? o interesima koje obrazovanje treba zadovoljiti te pru?iti empirijske uvide o povezanosti odre?enih obilje?ja ispitanika (starost, mjesto odrastanja i religijska opredijeljenost) i njihove percepcije o svrsi obrazovanja. Nalazi pokazuju da se najve?i dio ispitanica sla?e da obrazovanje prvenstveno treba slu?iti razvoju neovisnog i slobodnog pojedinca. Osim spomenute svrhe obrazovanja, ispitanicama je va?no i ostvarenje drugih ciljeva kroz obrazovanje (npr. osiguranje stabilne i zdrave obitelji), dok zadovoljenje ekonomskih i politi?kih interesa (kao ?to su interesi kapitala i interesi integrirane Europe) smatraju manje va?nim zada?ama obrazovanja. Rezultati ANOVA testa pokazuju da ispitanice podrijetlom iz manjih sredina u ve?oj mjeri smatraju da bi obrazovanje trebalo slu?iti razvoju ljudskih resursa lokalne zajednice i interesima tr?i?ta rada, nereligiozne i neopredijeljene ispitanice u odnosu na religiozne ne?to vi?e isti?u ulogu obrazovanja u razvoju neovisnog i slobodnog pojedinca te u emancipaciji osoba koje pripadaju diskriminiranim dru?tvenim skupinama, dok starije ispitanice u ve?oj mjeri od mla?ih smatraju da bi obrazovanja trebalo prvenstveno slu?iti interesima kapitala.