Hrvatsko poljoprivredno stanovni?tvo je do prve polovine XX. stolje?a naj?e??e selilo iz brdskih u ravni?arska podru?ja, pri ?emu se broj poljoprivrednika nije znatno mijenjao. Me?utim, za ovaj je rad od ve?eg zna?aja preseljenje iz brdskih u priobalnedijelove Hrvatske, a koje utje?e na smanjenje broja poljoprivrednika i znak je ekonomskog razvoja onog vremena. Cilj rada bio je prikazati, kroz prizmu ?ivota velebitskih Podgoraca, razloge napu?tanja ju?nog Velebita, odnosno razloge preseljenjastanovni?tva u priobalno podru?je dana?njeg turisti?kog naseljaStarigrad Paklenica i okolnih mjesta. Modernizacijski procesi (karakteristi?ni za hrvatski prostor u drugoj polovini XX. stolje?a) – razvoj robno-nov?anih odnosa, urbanizacija i industrijalizacija terazvoj tercijarnih i kvartarnih uslu?nih djelatnosti vezanih uz turizam utjecali su na ?ivot velebitskih Podgoraca, omogu?iv?i im br?e odustajanje od sto?arstva i ratarstva, pri ?emu dolazi do deagrarizacije i deruralizacije tih prostora. U ovom radu naglasak ?e biti stavljen upravo na te?ke ?ivotne uvjete prije preseljenja, odnosno prije negoli su modernizacijski procesi (makar u svojem rudimentarnom obliku) po?eli prodirati na ovopodru?je.Kroz rad vrsnog hrvatskog etnologa Vitomira Belaja, koji ?e poslu?iti kao teoretska podloga i sekundarni izvor podataka, ali i kroz radove ostalih autora koji su se doticali tema vezanih uz zemljoradni?ko-sto?arsku ekonomiju i na?in ?ivota planinskih sto?ara, uovom ?e tekstu biti prikazan makar dio svakodnevice velebitskih Podgoraca – te?kih ?ivotnih uvjeta, koji su pospje?ili odlazak s ovog ruralnog podru?ja. Religijske posebnosti, kao ?to je ritual koji se izvodio nakon misnog slavlja na dan Velike Gospe ili pak pogrebni obi?aj odlaganja pokojnika na posebnim, za to predvi?enim mjestima – mirilima, kao i neke crtice obiteljskih i me?uljudskih odnosa ?itelja ju?nog Velebita bit ?e potkrijepljene intervjuom koji je proveden 7. svibnja 2010. godine s g?om Kristinom Bu?ljeta, osobom koja je ro?ena i ?ivjela na navedenom podru?ju sve do 1958. godine. A on ?e poslu?iti u ve? navedenom oslikavanju ?ivotnih prilika velebitskih Podgoraca. Velebitski Podgorci ?ivjeli su bez ceste prohodne za zapre?na kola i automobile, bez dovoljne koli?ine pitke vode, sa stalnim zabranama, bilo da se radi o uzgoju stoke,osobito koza ili o sje?i drve?a. Jedan od presudnih razloga, mo?e se re?i potpune deruralizacije, a potom i deagrarizacije ovih prostora bila je gradnja Jadranske magistrale koja je sa sobom donijela razvoj turizma i uslu?nih djelatnosti, me?utim, preseljenje naobalu predstavlja i dru?tveni presti? onda?njeg stanovni?tva, koji se prvenstveno odnosio na gradnju stambenih objekata na obali. Sve ovo pridonosi kona?noj odluci o napu?tanju ruralnog podru?ja ju?nog Velebita. Kako velebitski Podgorci, njihovi stanovi, pojate, podi, ?terne i torovi ne bi bili prepu?teni potpunom zaboravu potrebno je pisati o ruralnom ?ivotu koji je nekada nastanjivao ju?novelebitske obronke, a tomu, nadati se, pridonosi i ovaj tekst.
展开▼
