Uz cestu Marija Bistrica - Adamovec, nedaleko od raskri??ja prema Lazu, mo??e se na izdancima pratiti slijed srednjomiocenskih naslaga. U bazi slijeda vide se polimiktni, klastpotporni do matrikspotporni konglomerati. Valutice uglavnom odgovaraju sastavu okolnih stijena, a vezivo predstavlja koralinacejski bioklasti??ni vekston. Sekundarni nalazi velikih o??triga upu??uju na mogu??a ostri??i??ta, vjerojatno nedaleko od rije??noga u????a. U za??ti??enim lagunama stvarali su se rodoliti malih dimenzija, ??ivjele su halimede i nje??ni, razgranjeni mahovnjaci i pu??evi. U oligotrofnim uvjetima alge su u??estalije od mahovnjaka. Zbog isparavanja pove??ana je koncentracija i kristalizacija kalcijeva karbonata, koji je cementirao bioklaste. Oko nekih su bioklasta vidljive kortoidne ovojnice, a sediment je tipa grejnston. Rodolitno-briozojske biokonstrukcije nastajale su najvi??e u plitkoj potplimnoj zoni, najvjerojatnije na dubinama od 20 do 30 m. Mjestimice su izgra??ivale barijere izme??u laguna i otvorenoga mora. One se nisu uspjele sa??uvati in situ, ve?? kao fragmenti u bioklasti??nim talo??inama padine. Na strmijim padinama pokazuju mikrostrukturu floutstona. Sadr??avaju velike briozojske kolonije i bioerodirane solitarne koralje, kakvi su mogli ??ivjeti u ne??to dubljemu okoli??u, vjerojatno izme??u 30 i 75 m, uz ne??to ve??u koli??inu nutrijenata. U vrhu slijeda, samo desetak metara iznad konglomerata, le??e lapori s pu??inskim organizmima (kalciti??nim nanoplanktonom, planktonskim i malim benti??kim foraminiferama i planktonskim pu??evima, pteropodima), kakvi su obi??no talo??eni na distalnim padinama. Morska je razina brzo rasla, ??to je dovelo do naglih promjena u istra??enome talo??nom prostoru. Planktonski organizmi iz lapora upu??uju na NN5 nanoplanktonsku zonu srednjega badena, pa se tonjenje rampe mo??e povezati s po??etkom transgresivno-regresivnoga ciklusa TB 2.4.
展开▼
