U vrednovanju znanstvenog rada u području društvenih znanosti za većinu znanstvenih polja, osim kvalitativnog pristupa, sve je uobičajeniji i kvantitativni, scientometrijski pristup. Kvantitativni pristup vrednovanju temelji se najčešće na objavljenim rezultatima istraživanja kao i njihovom odjeku u relevantnoj znanstvenoj zajednici. Iako su knjige/monografije kao oblik znanstvenog komuniciranja u društvenim znanostima neizostavne, časopisi postaju sve važniji komunikacijski medij. Cilj ovog istraživanja je utvrditi koliko su pojedina znanstvena polja društvenih znanosti predstavljana kroz časopise, u kojoj mjeri ti časopisi imaju nacionalni karakter, odnosno jesu li dostupni relevantnoj svjetskoj znanstvenoj zajednici svojom indeksiranošću u bazama WoS i Scopus te kakav im je status unutar predmetnog područja pojedinog znanstvenog polja društvenih znanosti na međunarodnoj razini. Kako bi se dobila orijentaciona slika stanja s komparabilnim okruženjem, napravljena je usporedba indeksiranosti časopisa iz područja društvenih znanosti u bazama WoS i Scopus 11 novih zemalja EU članicama koje su imale slično društveno uređenje do devedesetih godina 20-tog stoljeća. U uzorku od 11 zemalja Hrvatska je u obje baza bila najreprezentativnije zastupljena s brojem indeksiranih časopisa. Rezultati svih provedenih analiza opravdavaju tvrdnju o važnosti časopisa iz društvenih znanosti u znanstvenom komuniciranju. Njihova reprezentativnost zastupljenosti u relevantnim svjetskim bibliografskim i citatjnim izvorima, pokazuju opravdanost njihovog korištenja u vrednovanju znanstvenog rada kvantitativnim metodama.
展开▼