Okrugli stol: 'Mreža naselja u umreženom društvu: društvene i prostorne promjene u nekim tranzicijskim zemljama': Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, 2. lipnja 2006.

摘要

IN CROATIAN: Okrugli stol Mreža naselja u umreženom društvu: društvene i prostorneudpromjene u nekim tranzicijskim zemljama održan je 2. lipnja 2006. godineudu Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Organizirala ga je grupa zaudistraživanje prostora, sela i grada iz IDIZ-a vezujući ga uz znanstvenoistraživačkiudprojekt Sociološki aspekti mreže naselja u kontekstu tranzicije (2002.-2005.). Navedeniudprojekt i okrugli stol realizirani su uz novčanu potporu Ministarstva obrazovanja,udznanosti i športa RH. Okrugli stol bio je podijeljen na dva tematska dijela. Uudprvom dijelu, pod nazivom Mreža naselja u umreženom društvu, raspravljalo se oudtematskom broju Sociologije sela (169/2005.) s radovima na temu Sociologijski aspektiudmreže naselja, proizišlim iz spomenutoga projekta. U drugom dijelu otvorenaudje diskusija na temu Akteri društvenih promjena u prostoru i to kako u Hrvatskoj takoudi u nama susjednim tranzicijskim zemljama, Sloveniji i Srbiji. Iz Slovenije su sudjelovaliudi izlagali prof dr. Zdravko Mlinar i dr. sc. Marjan Hoćevar (obojica iz Ljubljane),uda iz Srbije dr. sc. Ksenija Petovar, dr. sc. Sreten Vujović, dr. sc. Miodrag Vujoševićud(svi iz Beograda) i dr. sc. Ljubinko Pušić (iz Novog Sada). Iz Hrvatske su, uzudsudionike iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, bili pozvani izlagači izudnekoliko institucija - Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta društvenihudznanosti "Ivo Pilar" iz Zagreba, Studijskog centra za socijalni rad Pravnoga fakultetaudSveučilišta u Zagrebu, Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornoguduređenja, te nekih drugih institucija.udU spomenutom tematskom broju Sociologije sela objavljena su dva podskupa radovaudkoji se odnose na fenomen umreženoga društva (networked society) i mrežu naseljaud(settlements network). Prvi podskup čine radovi proizišli iz znanstvenoistraživačkogudprojekta Sociološki aspekti mreže naselja u kontekstu tranzicije u kojem jeudobjavljeno pet izvornih znanstvenih radova troje istraživača - Alije Hodžića, DušiceudSeferagić i Milana Župančića. Drugi podskup sadrži pet predmetno srodnih tekstovaudšestoro inozemnih autora - Marjana Hočevara i Zdravka Mlinara iz Slovenije,udKsenije Petovar i Ljubinka Pušića iz Srbije, te Zorana Roce i Marije de Nazare OliveiraudRoca iz Portugala.udSkup je otvorila dr. sc. Dušica Seferagić i njime koordinirala u suradnji s mr. sc. AlijomudHodžicern. U uvodnim izlaganjima sudjelovali su i mr. sc. Alija Hodžić i AntunudPetak (obojica iz Zagreba - IDIZ), koji su iznijeli iscrpna izvješća o rezultatima projekta.udZatim je slijedilo izlaganje dr. sc. Ljubinka Pušića (Novi Sad) o teorijskom diskursuudi o stanju u Srbiji i Vojvodini u vrijeme tranzicije te promjenama u urbanim iudruralnim prostorima u njima. Milan Župančić (Zagreb - IDIZ) iznio je stanje u ruralnimudsredinama Hrvatske u proteklom vremenu. Na temu umreženosti prostora govorili su i mr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac (Zagreb - lDIZ) (ukratko je izložilaudproblematiku svoga magistarskog rada o kvaliteti života u zagrebačkoj mreži naselja),udte dr. sc. Marjan Hoćevar (Ljubljana) (o globalizacijskim uvjetima unutar postojećihudmreža naselja u Sloveniji). Nakon izlaganja u prvom tematskom dijelu nastavljena jeudplodna diskusija u kojoj su sudjelovali brojni sudionici - Ivan Cifrić, Sreten Vujović,udZdravko Mlinar, Jasenka Kodrnja, Dušica Seferagić, Miodrag Vujošević, Ksenija Petovar,udLjubinko Pušić, Alija Hodžić ... Najzanimljivija su bila teoretska izlaganja i diskusijeudo prostorno-socijalnom diskursu (Pušić, Vujović, Vujošević, Cifrić, Hodžić ...)udu kojima se dovode u pitanje dosadašnji pristupi prostoru "zapadno-centričnog tipa"udte zastarjelo poimanje podjele na ruralno i urbano, s obzirom da su stvarneudpromjene u prostoru pokazale prožimanje tih dvaju prostora, pa onda i kategorijaudkojima se više ne mogu objasniti nova zbivanja u prostoru.udVIudDrugi dio okruglog stola na temu Akteri društvenih promjena u prostoru potaknutudje prijedlogom istraživačkog projekta što ga je grupa za prostor, selo i grad IDIZ-audpodnijela Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, ali i prethodnimudistraživanjima koja pokazuju da je društveni prostor poprište sučeljavanja iudkompeticija različitih aktera za postizanjem određenih ciljeva. U novom kontekstuudakteri su svi subjekti koji svojim djelovanjem i interaktivnošću utječu na društveneudpromjene i razvoj određenog prostora, od lokalne i regionalne sredine do nacionalneudi globalne razine. Oni utječu na upotrebu prostora, društveno strukturiranje,udprostornu i socijalnu pokretljivost, na naseljenost i naseljsku morfologiju. U svomeuddjelovanju različiti akteri koriste i različite resurse, izvore moći i kompetencije.udHrvatska je (kao i ostale tranzicijske zemlje) naglududkoji, pod utjecajem neoliberalizma podliježu deregulaciji, otvorenosti, teuddruštvenoj i prosto moj fleksibilnosti. Na djelu je troces u kojemu raste utjecaj globalnihudaktera, a smanjuje se utjecaj državnoga rguliranja na različitim razinamaudprostorne organizacije društva. To se na lokalnoj razini najviše manifestira krozudsučeljavanje tradicionalnoga i modernoga što je Jjedno izazov i za domaće aktereudda se uključe u globalizacijske trendove. Pritom nužno dolazi i do novoga restrukturiranjaudu prostoru pri čemu će brže napredovatilgradovi i regije koje se svojim intelektualnimudkapitalom i informatičkom osposobljenošću mogu efikasnije uključivatiudu globalno i hijerarhijski umreženo društvo (Castelis, Soja, Sassen), U prostoruudpostoji snažna koncentracija financijske moći, infprmacija i kulturnog kapitala, pogotovoudu megagradovima i svjetskim metropolarna, što ne isključuje i djelovanjeudprodornijih lokalnih aktera u urbanoj i ruralnoj ~Iredini (Mendras), Stoga bi ciljeviudbudućih istraživanja trebali biti prepoznavanje r zličitih tipova aktera koji svojimuddjelovanjem i interaktivnošću formiraju nove obli e društvene strukture, te promjeneudu prostoru, funkcioniranju grada, sela i lokalne zajednice. Prvo izlaganje na ovu temu iznio je prof. dr. sc. IZdravko Mlinar o brojnim teoretskimudpristupima koji se bave akterima i strukturama u fizičkom i virtualnom prostoru.udNaveo je niz primjera, oslanjajući se najviše na slučaj Kopra. Zatim je slijediloudizlaganje dr. sc. Sretena Vujovića o podjeli i utjecaju različitih aktera u urbanim prostorimaudSrbije danas. Dr. sc. Ksenija Petovar govorila je o brojnim uzurpacijama iudmalverzacijama u prostoru te negativnostima što ih sa sobom donose, također naudprimjeru Srbije. Dr. sc. Anka Mišetić iznijela je specifičan primjer iz hrvatske ruralneudmreže naselja, kroz istraživanje o stanju u selima Lonjskog polja kao dijela europskeudi svjetske mreže naselja. I drugi dio okruglog stola izazvao je burnu diskusijuudbrojnih sudionika - Miodrag Vujošević, Ljubinko Pušić, Sreten Vujović, Dušica Seferagič, Anđelina Svirčic Gotovac, Zdravko Mlinar, Alija Hodžić, Marjan Hočevar,udAntun Petak ...udReferati i diskusije o analiziranim fenomenima pokazali su sličnosti i različitosti uudtrima zemljama - Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, u europskom i u globalnom kontekstu.udSlovenija je visokourbanizirana zemlja, s najvišim standardom života stanovništva.udTeza M. Hočevara o sklonosti Slovenaca ruralnom načinu života može seudpropitati ali i objasniti urbaniziranošču cijelog njezina prostora, fizičkom dostupnošcuudsvih urbanih dobara te izvrsnim prometnim vezama među naseljima. Hrvatskaudima piramidainu mrežu naselja, sa Zagrebom kao metropolom na vrhu, ima triudmakroregionalna centra (Split, Rijeka i Osijek), s većim brojem srednjih gradova teudmnogo manjih gradova i sela; potonji ne pokazuju razvojne potencijale, što zbogudpolitike centralizacije što zbog inertnosti lokalnih aktera. Srbija je u cjelini oslonjenaudna glavni grad, Beograd, koji još uvijek privlači najviše stanovnika Srbije te Bosne iudHercegovine, dok provincija propada. Uz Beograd, ističe se još samo Novi Sad, kaoudglavni grad Vojvodine, premda je Vojvodina više urbanizirana od uže Srbije. Kvalitetaudživota, posebno u Beogradu, pokazuje velike nejednakosti potencirane neregularnimudneoliberalnim ponašanjem aktera u prostoru. Slična, ali blaža konstatacijaudodnosi se i na Zagreb. Pitanje mreže naselja u trima navedenim tranzicijskim zemljamaudovisi o stupnju njihove opće društvene razvijenosti ali i o različitim koncepcijamaudrazvoja prostora: policentričnosti u Sloveniji, piramidalnosti u Hrvatskoj, teudmonocefalnosti u Srbiji.udCilj ovoga skupa bio je potaknuti daljnju suradnju medu istraživačima iz zemaljaudkoje su, kako se ovdje i pokazalo, dijelile slične probleme i sličnu tranzicijsku sudbinu,uda potom ušle u grube neoliberalne sustave. Svaka od prisutnih zemalja specifičnaudje na svoj način, te je namjera sudionika okruglog stola bila osvijetliti postojećuudsituaciju u njima, aktualizirajuči pri tom problematiku umreženosti prostoraudodnosno društva u cjelini. ---------- IN ENGLISH: The round table Settlements network in a networked society: Socialudchanges and changes in regional space in some transitional countries tookudplace on the 2nd of June 2006 at the Institute for Social Research in Zagreb. Theudround table was organized by the Group for research of the regional space, villageudand town from the Institute that associated it with their own research project: Sociologicaludaspects of the settlements network in the context of transition (2002 - 2005).udThe said project and the round table were subsidized by the Ministry of Science, Educationudand Sports. The round table was divided into two parts. The first part TheudSettlements Network in the Networked Society included the discussion on the speciaiudtheme edition (169/2005) Sociology of Viliage Sociological Aspects of the SettlementsudNetwork resulting out of this project, while the second consisted of the discussion onudProtagonists of Social Changes in Regional Space in Croatia and in our neighboringudtransitional countries such as Slovenia and Serbia, as well. The participants fromudSlovenia were professor Zdravko Mlinar (Ljubljana), Ph.D. and Marjan Hoćevar,udPh.D. (Ljubljana) and from Serbia Ksenija Petovar, Ph.D. (Belgrade), Sreten Vujović,udPh.D. (Belgrade), Miodrag Vujošević, Ph.D (Belgrade) and Ljubinko Pušić, Ph.D.ud(Novi Sad). Besides the participants from the Institute for Social Research in Zagreb,udthe participants from some other institutions were also invited - from the Faculty ofudPhilosophy, Institute of Social Sciences "Ivo Pilar" from Zagreb, University StudyudCenter for Social Work at the Law Faculry in Zagreb and Ministry of EnvironmentaludProtection, Physical Planning and Construction and also some individuals.udOIudTwo groups of papers related to the phenomenon of networked society and theudsettlements network were published in the special theme edition Sociology of Villageud=Sociological Aspects of Village Network. The first group consists of the papersudresulted from the said research project Sociological aspects of the settlements networkudin the context of transition where were published five original papers madeudby three authors - Alija Hodžić, Dušica Seferagić and Milan Župančić. Anotherudgroup consists of five topically related papers by six foreign authors - MarjanudHočevar and Zdravko Mlinar from Slovenia, Ksenija Petovar and Ljubinko Pušićudfrom Serbia and Zoran Roca and Maria de Nazare Oliveira Roca from Portugal. The conference was opened and coordinated by Dušica Sefaragič, Ph.D. and AlijaudHodžić, MD. Alija Hodžić, MD (Zagreb, Institute for Social Research) and AntunudPetak (Zagreb, Institute for Social Research) o also made the keynote speeches with detailed reports on the project and its results, After that followed the reports byudLjubinko Pušić, Ph.D. (Novi Sad) on the situation in Serbia and Voivodina in theudperiod of transition and changes in urban and rural spaces there. Milan Župančićud(Zagreb, Institute for Social Research) presented the situation in the past years inudCroatia from the aspects of the rural milieu. After that Andelina Svirćić Gotovac,udMD (Zagreb, Institute for Social Research) made ashort presentation of her MDudthesis on the quality of life in the Zagreb settlements network and Marjan Hočevar,udPh.D. (Ljubljana) spoke about globalization conditions within the existing settlementsudnetwork in Slovenia and in the world context. The first topically related partudwas followed by a creative discussion in which many speakers and participantsudtook part (Cifrić, Vujović, Mlinar, Kodrnja, Seferagić, Vujošević, Petovar, Pušić,udHodžić and others), The most interesting presentations and discussions were thoseudon the socio - regional space discourse (Pušić, Vujović, Vujošević, Cifrić, Hodžićudand others) that question the past approach es to the regional space "of Western-udcentric type" and an obsolete concept of division between rural and urban,udhaving in mind that the real changes in the regional space have shown theudinterpenetration of these spaces and of categories as well which can not explainudthe new occurrences in the regional space any more.udThe second part of the round table with the ma in topic Protagonists of SocialudChanges in the Regional Space was incited by a research proposal of the Group forudthe regional space, village and town of the Institute for Social Research in Zagreb toudthe Ministry of Science, Education and Sports, and it was also based on previous researchesudthat have shown that social space is the arena of confrontations and competitionsudof various protagonists aiming at achieving certain goa ls. In the new contextudthe protagonists are all those entities that by their acting and interacting affect socialudchanges and development in a certain space, from the local and regional rnilieu toudthe national and global level. They influence using the space, social structuring, spatialudand social mobility, population density and morpbology of the settlements. Differentudprotagonists use different resources, sources of power and competences. Croatiaudhas been (as well as other countries in transition) suddenly affected by globalizationudprocesses, which, under the influence of neoliberalism, set forth the requirements ofudderegulation, openness, and social and spatial flexibility. The presumption is that weudare facing right now a process of an increasing influence of global protagonists anduda diminishing impact of govemmental regulation at various levels of spatial organizationudof society. At the local level it is manifested the most through the confrontationudof the traditional and modem and this is a challenge for different local protagonistsudto join the trends of globalization. This inevitably leads to the new restructuring inudthe regional space. The towns and regions that, with the ir intellectual capital and ITudcompetence, can integrate into a global and hierarchically networked societyud(Castells, Soja, Sassen), will advance quicker. There is a strong concentration of financialudpower, information, culturai capital in the megapolises and world metropolises,udbut this does not necessary exclude the activities of some more penetrating 10-udcal protagonists in the urban and rural area (Mendras). This is the reason why theudobjective of future researches should be the recognition of the different types of theudprotagonists that by their acting and interacting create new forms of social structure,udchanges in the space, functioning of town, village and local community. The subject matter of the first presentation by professor Zdravko Milinar, Ph.D.ud(Ljubljana) comprised the various theoretic approaches dealing with the protagonnists and structures in the physical and virtual space. He quoted many examples,udwith a stress on the city of Koper. After that Sreten Vujović, Ph.D. (Belgrade) spokeudabout a division and influence of different protagonists in urban areas today on theudcase of Serbia. Ksenija Petovar, Pb.D. spoke about many so-called usurpations andudmalversations in the space and the negativities that they bring, also on the case ofudSerbia. Anka Mišetić, Ph.D. (Zagreb, Ivo Pilar Institute) presented a specific exarnpleudfrom the Croatian rural settlements network on the research of the present situationudin the villages of Lonjsko polje as a part of the European and world settlementsudnetwork. The second part of the round table also set off an ardent discussionudof many participants - Miodrag Vujoševič, Ljubinko Pušić, Sreten Vujović,udDušica Seferagić, Andelina Svirčić Gotovac, Zdravko Mlinar, Alija Hodžić, MarjanudHočevar, Antun Petak etc.udThe presentation and discussions showed the similarities and differences of theudthree countries: Slovenia, Croatia and Serbia (which have also existed before) in audEuropean and global context. Slovenia is a highly urbanized country with the highestudstandard of living. The thesis of M. Hočevar of an inclination of the Sloveniansudto a rural way of life can be questioned but also explained by the urbanization ofudthe whole territory, physical availability of all urban goods and excellent trafficudconnections. Croatia has a pyramidal settlements network with Zagreb as the metropolisudon top, three macro-regional centers, a number of medium-size towns andudmany small towns and numerous smail villages. The latter don't show the developmentaludpotentials due to the centralization policy and the inertness of local protagonistsudas well. Serbia is by and large leaned on its capital Belgrade that stiil attractsudthe most of the inhabitants from Serbia and Bosnia and Herzegovina, while theudprovinces are decaying. Besides Belgrade, only Novi Sad stands out as the capitaludof Voivodina, although Voivodina is more urbanized than Serbia proper ("narrower"udSerbia). The quality of life, especiaily in Belgrade, shows huge disparitiesudintensified by irregular and neoliberal doings of the protagonists in the regionaludspace. The similar but less emphasized statement can be applied to Zagreb as well.udThe question of the settlements network in the three above mentioned transitionaludcountries depends on the degree of the ir general social development but also onudvarious concepts of development of the regional space: policentricity in Slovenia,udpyramidality in Croatia and monocephality in Serbia.udWe hope that this conferenee will help the future cooperation of the scholars fromudthe countries that, as it was seen here, shared the similar problems and similar transitionaluddestiny and after that entered the rough neoliberal systems. Each of theudpresent countries is specific in its own way, so the intention is to explain the presentudsituation in them and make the problems of the networked space, respectively,udcurrent society as a whole, actual.