Prijelazom postupaka grafičke reprodukcije s konvencionalnih na digitalne, koji je započeo u drugojudpolovici 80‐ih godina 20.st., otvorio se prostor razvoju različitih tehnologija. Tada su različiti proizvođačiudsoftvera i opreme razvijali vlastite sustave upravljanja bojama. Kako su ti sustavi bili ograničeni naudplatforme i softverske pakete za koje su bili razvijeni, proizvođači su 1993.g. osnovali Međunarodniudkonzorcij za boje (ICC – International Color Consortium), s ciljem razvoja univerzalnog sustavaudupravljanja bojama, neovisnog o platformi, operacijskom sustavu i softverskim paketima. Glavnaudnamjera je bila, a i danas je, razvoj standarda zapisa profila uređaja te registracija potpisa i opisaudpodatkovnih struktura profila. Profili uređaja opisuju njihova svojstva reprodukcije boja, definirajući vezuudizmeđu izvornog ili odredišnog prostora boja i poveznog prostora boja. Tijekom 2003.g. ICC i Tehničkiudodbor za grafičku tehnologiju, TC130 pri Međunarodnoj organizaciji za standarde, sklopili su ugovorudkojim su se obavezali na suradnju u razvoju ISO standarda na osnovama dotadašnjeg rada ICC‐a. ICCudprofil je računalna datoteka, čiji je zapis i podatkovne strukture standardizirao ICC. Uz to, ICC u svojimudpublikacijama daje načelne smjernice za korištenje podatkovnih struktura profila prilikom karakterizacijeuduređaja. No, to je sve što je kod tih datoteka standardizirano. Kako se pri izradi profila uređaja na osnoviudmjerenja izrađuje matematički model uređaja, izbor matematičke funkcije, kao i njezine raspodjele poudpodatkovnim strukturama profila, ostavljaju se razvojnim inženjerima softvera. Pri tome se koristeudmodeli za koje je dosadašnjim istraživanjima dokazano da dobro opisuju određeni tip uređaja. No, oni seudu pojedinačnim slučajevima mogu pokazati nepreciznima. Razvijeni su različiti modeli za opis uređaja, audčesto se u tu svrhu koriste regresijski modeli. Polinom proizvoljnog, unaprijed zadanog reda i brojaudčlanova prilagođava se podacima u smislu najmanjih kvadratnih odstupanja. Izbor optimalnoga reda iudčlanova za neki određeni uređaj nije očigledan. Cilj ovoga istraživanja bilo je određivanje signifikantnihudčlanova modela za različite uređaje i pronalaženje veze između signifikantnosti pojedinih članova iudkarakteristika podataka o uređaju. U prvome dijelu istraživanja jednome modelu koji je odabran kaoudosnovni dodavani su proizvoljno odabrani članovi. Evaluacijom preciznosti na tri domene i jednomudprocesu utvrđeno je kako neki članovi mogu povećati, a neki smanjiti sposobnost prilagodbe i moćudpredviđanja modela, a učinak može biti različit na različitim domenama. U drugome dijelu istraživanjaudprovedena su dva postupka eliminacije, eliminacija skupina članova i eliminacija članova naudmaksimalnim modelima za osam procesa i utvrđena je signifikantnost pojedinih članova u različitimudprocesima. Iako su se reducirani modeli pokazali preciznijima, zbog velikih međuovisnosti članovaudmodela nije utvrđeno postojanje uzorka u izboru članova za pojedine procese pa ovim pristupom nijeudutvrđena veza između signifikantnosti članova i karakteristika podataka o uređaju.
展开▼
