Za izračun geološkoga rizika (ili vjerojatnosti, engl. skr. POS) otkrića ugljikovodika u postojećem ili novome stratigrafskom intervalu ili izglednom području unutar Dravske depresije upotrijebljen je dobro poznati deterministički postupak. Isti se može primijeniti, uz male dorade, za gotovo sve litologije ležišta u bilo kojem naftno-plinskom bazenu ili depresiji. Takav izračun, iako već pomalo zastario, predstavlja pouzdani alat te, zahvaljujući tomu, još uvijek ga primjenjuju brojne nafto-plinske tvrtke i konzultantske kuće.Analiza je načinjena u najmlađem dijelu ležišta (obuhvaća četiri litofacijesa) u polju Stari Gradac-Barcs Nyugat koji je predstavljen krupnoklastičnim sedimentima badenske starosti. To polje je odabrano s obzirom da su tamo već načinjene određene procjene postojanja dodatnih količina ugljikovodika u u27skrivenimu27 zamkama, ali i brojne geostatističke analize na podatcima poroznosti iz svih ležišnih litofacijesa. Naravno, najmlađi i najplići litofacijes obuhvatio je najveći broj takvih mjerenja, a ujedno je to (uz sljedeći dublji litofacijes) ujedno dio ležišta s najvećim rezervama ugljikovodika.Deterministički pristup izračuna POS-a nadograđen je u determinističko-stohastički, upotrebom geostatističkih karata poroznosti gdje je ona izražena kroz tri moguće realizacije (minimalnom, medijanskom i maksimalnom) za analizirani badenski litofacijes.Ukupni POS ostao je isti kao i onaj dobiven isključivo deterministički (POS=0,375). Razlog tomu je što srednja poroznost u analiziranim badenskim klastitima varira u uskome intervalu te ne utječe na procjenu vjerojatnosti postojanja novih količina ugljikovodika. No, u dubljim litofacijesima, gdje je litologija heterogenija i/ili znatnije raspucana varijacije poroznosti su znatno veće te bi uvođenje determinističko-stohastičkog pristupa dovelo do promjena u vrijednostima POS-a, ovisno o tomu koja je stohastička realizacija odabrana kao reprezentativna.
展开▼
