Nametništvo je najučestaliji oblik života u carstvu životinja i važan je dio globalne bioraznolikosti. Nametnici riba značajni su biološki indikatori migracijskih puteva riba, trofičkih i filogenetičkih međuodnosa, kao i zagađenja i eutrofikacije. Stoga su sveobuhvatne analize lokalno specifičnih nametnika riba i njihovih zajednica od iznimnog značaja u proučavanju stanja vodenog ekosustava te se uključuju u programe monitoringa i upravljanja vodenim resursima. U posljednje vrijeme se kao indikatori različitih učinaka na okoliš upotrebljavaju endoparaziti riba. U tu skupinu pripada i koljeno kukaša (Acanthocephala), slabo istraženih crijevnih nametnika riba, koji uzrokuju bolesti crijeva – akantocefaloze. U Hrvatskoj, osim sporadičnog zamjećivanja kukaša, do sada nije izvršeno njihovo sistematsko istraživanje u slatkovodnim ribama. Cilj istraživanja bio je odrediti rasprostranjenost i populacijsku dinamiku kukaša u rijekama: Krki, Savi, Sutli i Kupi, te kroz određivanje unutarpopulacijskih i međupopulacijskih razlika utvrditi njihovu bioraznolikost te posredno i stabilnost vodenog ekosustava u kojem žive. Morfološkim analizama i upotrebom genetičkih markera identificirane su vrste: Dentitruncus truttae, Pomphorhynchus laevis, Pomphorhynchus tereticollis, Acanthocephalus anguillae, dok je na osnovi filogenetskih analiza hipotetski determinirana i vrsta Pomphorhynchus bosniacus u rijeci Savi. U određivanju genetske varijabilnosti podjedinica I citokrom oksidaze c (COI) se pokazala najučinkovitijom, dok su regije ITS i 18S rRNA bile znatno očuvanije. Otkrivena je prisutnost pseudogena gena COI u vrsti P. laevis, a za vrstu D. truttae su po prvi put određeni filogenetski odnosi sa srodnim vrstama. Rasprostranjenost nađenih kukaša karakterizirana je stabilnošću s manjim sezonskim razlikama, ali je ovisila o vrstama riba (domadarima) te njihovim trofičkim međuodnosima s račićima (međudomadarima).
展开▼
