UTJECAJ UVJETA ZA VJE?BANJE NA POZITIVNE U?INKE AEROBIKE

摘要

Uvod Dokazano je da neprikladni uvjeti rada (vje?banja) mogu poni?titi pozitivan u?inak vje?banja aerobike na raspolo?enje. Cilj je ovoga istra?ivanja bio testirati ovisnost aerobikom uzrokovanog pobolj?anja funkcionalnih sposobnosti o uvjetima u kojima se vje?ba. Metode Istra?ivanje je provedeno na tri skupine vje?ba?ica aerobika (ukupno 42 ?ene u dobi od 19 do 27 godina). Ispitanice su prema specijalnom upitniku ocijenile uvjete vje?banja. Tijekom slu?ajno odabranih satova aerobike testirano je raspolo?enje (STAI i PANAS) i pra?ena je frekvencija srca. Napredak u stupnju funkcionalnih sposobnosti tijekom 12-tjednog perioda vje?banja procijenjen je pretklonom na klupi, brojem ?u?njeva u 30 sekundi, brojem podizanja trupa iz le?anja na le?ima u 30 sekundi, skokom udalj iz mjesta, bacanjem medicinke i harvardskim step-testom. Rezultati Analiza ispunjenih upitnika pokazala je da su ispitanice situaciju tijekom i nakon sata ocijenile kako je bilo i o?ekivano. Vje?ba?ice iz skupina 1 i 2 pozitivno su ocijenile dvoranu, njeno osvjetljenje i ?isto?u, kao i sanitarne uvjete svla?ionica i kupaonica. Prosje?ne ocjene na skali od tri stupnja kretale su se izme?u 2.44 i 2.89 (tablica 1). Ne?to ni?e ocjene dale su vje?ba?ice dvoranskoj ventilaciji, veli?ini i opremljenosti svla?ionica (prosje?na ocjena izme?u 1.67 i 2.11). U skupini 3 ve?ina ocjena bila je zna?ajno ni?a (tablica 1). Na satovima vje?banja svih grupa, instruktor i ostali polaznici grupe dobili su ve?inom pozitivne ocjene (tablica 2). Obja?njenje vje?be i uzvratna potvrda grupe ocijenjeni su gotovo maksimalnim ocjenama. U tim evaluacijama nisu prona?ene razlike me?u skupinama, osim u evaluaciji te?ine vje?bi. Za razliku od skupina 1 i 3, skupina 2 ocijenila je da su vje?be manje te?ke. Prosje?na frekvencija srca tijekom glavnog dijela slu?ajno odabranog sata vje?banja u skupini 1 bila je 157±12 otk/min (aritmeti?ka sredina + SD), u skupini 2 iznosila je 159±10, a u skupini 3 160±12 otk/min. Porast frekvencije srca tijekom zagrijavanja, kao i pad frekvencije srca tijekom zavr?nog dijela sata bili su najizra?eniji u skupini 1 (tablica 3). Rasprava i zaklju?ak Kod skupina 1 i 2, koje su vje?bale u dobrim uvjetima, t-test za zavisne uzorke pokazao je zna?ajnu redukciju anksioznog stanja i anksioznosti (slika 1). U skupini 3, koja je vje?bala u neprikladnim, lo?im uvjetima nisu na?ene zna?ajne razlike. U skupini 1 i 2 zna?ajno je porasla razina pozitivnih osje?aja i snizila se razina negativnih osje?aja (slika 2), do ?ega nije do?lo u skupini 3. U toj skupini inicijalna razina anksioznosti te razine pozitivnih i negativnih osje?aja bile su vi?e no u ostalim skupinama. Prema pravilu inicijalne razine, to bi trebalo potaknuti smanjenje anksioznosti i pad razine negativnih osje?aja te inhibirati porast razine pozitivnih osje?aja. Me?u skupinama nisu prona?ene zna?ajne razlike u inicijalnoj razini funkcionalnih sposobnosti, osim vi?ih vrijednosti harvardskog indeksa u skupini 2 (tablica 4). Sve skupine pokazale su zna?ajan napredak u pretklonu na klupi. Nijedna skupina nije pokazala pobolj?anje indeksa harvardskog step-testa ni skoka udalj iz mjesta. Pobolj?anje u bacanju medicinke zabilje?eno je u skupinama 1 i 3, ali ne i u skupini 2. Broj ?u?njeva u 30 sekundi pove?ao se u skupinama 1 i 2, a broj podizanja trupa iz le?e?eg polo?aja samo u skupini 3. Zaklju?no, ovo istra?ivanje kontroliranog dizajna pokazalo je da negativni u?inci na raspolo?enje, izazvani neprikladnim uvjetima za vje?banje, nisu izmijenili utjecaj programa aerobike na pobolj?anje razine funkcionalnih i motori?kih sposobnosti, odnosno fitnesa.